S obzirom na to da je hrana izložena nizu bioloških (bakterije, virusi, plijesni…), hemijskih (ostaci pesticida i antibiotika…) i fizičkih opasnosti (različita strana tijela koja mogu dospjeti u hranu) u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost hrane. S tim u vezi, moderni sistemi sigurnosti hrane i zasnivaju se na analizi rizika, procesu koji se sastoji od tri međusobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i komunikacije rizika. Rizik po zdravlje potrošača zavisi od niza faktora, kao što su količina kontaminanata prisutnih u hrani, nivo ekspozicije i toksičnost samog kontaminanta.
Na osnovu podataka o laboratorijskim analizama hrane koje Agencija za sigurnost hrane BiH prikuplja od laboratorija u Bosni i Hercegovini, procenat laboratorijskih analiza hrane koja nije u skladu sa važećim propisima na godišnjem nivou se kreće od četiri do šest posto.
Kako bi se osiguralo da je hrana koja se stavlja na tržište zdravstveno ispravna, subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole, što je u sklopu procedure dobijanja pečata ”Sigurnog zalogaja”. Pored mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane BiH, u okviru svoje nadležnosti, u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima provodi specijalizirane godišnje monitoringe hrane.
U skladu s odredbama Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04), subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.
Pored svih mjerodavnih dokaza, živeći u 21. stoljeću normalno je misliti kako konzumiramo GMO hranu, koja je uveliko rasprostranjena na globalnom nivou, te kako ishrana nije pravilna uzimajući u obzir mnoge čimbenike.
Zakonodavstvom Bosne i Hercegovine propisane su veoma zahtjevne procedure i preduvjeti za stavljanje na tržište genetički modificiranih organizama, što podrazumijeva procjenu rizika, odobravanje te veoma striktne uvjete za stavljanje na tržište, sljedivost i označavanje genetički modificiranih organizama.
Nijedan subjekt u poslovanju sa hranom dosad nije podnio zahtjev niti je dobio odobrenje za stavljanje na tržište Bosne i Hercegovine hrane namijenjene za prehranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO. To znači da se na tržište Bosne i Hercegovine trenutno ne može stavljati hrana namijenjena za prehranu ljudi koja se sastoji, sadrži ili vodi porijeklo od GMO.
Koliko je zapravo mjerodavan pečat ”Sigurnog zalogaja” govori nam činjenica da navedene odredbe moraju biti ispoštovane prije verifikacije objekta, kao i mnogi drugi zakonski postulati doneseni na nivou Bosne i Hercegovine. Više o ovome možete pročitati na http://www.fsa.gov.ba.