Srnetina je bogata bjelančevinama, sadrži male količine zasićenih masnih kiselina te sadrži veće količine željeza od bilo kojeg crvenog mesa. Fazani i jarebice također sadrže velike količine željeza, bjelančevina, vitamina B6 i selena kojega su dobar izvor gotovo sve vrstedivljači. Ovaj element u tragovima sprječava štetno djelovanje slobodnih radikala naorganizam, važan je mineral za održavanje normalne funkcije štitne žlijezde i omogućavaštitnoj žlijezdi proizvodnju hormona, te smanjuje rizik od upala zglobova (Izvor:www.telegraph.co.uk).
Na temelju nutritivnog profila divljačine možemo takvo mesosmatrati dobrim izvorom bjelančevina koji se mogu umjereno konzumirati u kombinaciji sprehranom koja se bazira na mesu peradi (bez kože), ribi i nemasnom mesu. Meso divljači ima bitno drugačiji lipidni profil od mesa domaćih životinja: manje masnoće od kojih je veći dio polinezasićen. Nezasićene omega-3 masne kiseline s dugim lancimaraširene su u biljnoj hrani (primjerice lješnjaci i sjemenke lana), u mesu divljači i umorskoj hrani.
Paleolitska prehrana sastojala se od otprilike iste količine nezasićenih omega-6 masnih kiselina (uglavnom iz biljnih izvora) i omega-3 masnih kiselina. Danas je taj omjer bitno drugačiji, kao što je prikazano sljedećim procjenama: u zapadnjačkomdruštvu omjer je 9:1 u korist omega 3 masnih kiselina, u Japanu 3:1, dok je kod Inuita idrugih lovačko-sakupljačkih društava taj omjer još uvijek 1:1. Omega-3 masne kiselinepokazale su pozitivan utjecaj na krvni lipidni profil (podizanjem razine gustoglipoproteinskog holesterola), tendenciju boljeg zgrušavanja krvi, krvni pritisak, stabilnost ritma srčanog mišića (korisno protiv deprivacije kisika), otpornosti na inzulin i pozitivan utjecaj na razne aspekte funkcioniranja imunološkog sistema. Nadalje, stimuliraju rast mozga dojenčadi i djece te mogu doprijeti poboljšanju i trajnosti moždanih funkcija odraslih. (McMichael i Bambrick, 2005.). Meso divljači poput mesa jelena, losa i antilope može sadržavati jako malo masnoća zbog njihovih životnih navika i prirodne prehrane,. Nadalje, masnoće iz mesa divljači sadrže visok udio polinezasićenih masnih kiselina. Njihova nutritivna statistika slična je statistici koju pokazuju pileća prsa bez kože, pri čemu većina odrezaka (80 grama) ima 110 do 130 kalorija, 2 g masnoća i 25 g bjelančevina.
Bandik i Ring (1996.) navode da meso divljači – divljih preživača, zečeva i divljihkunića, ima posebnu i specifičnu aromu te predstavlja važnu namirnicu zbog male količinemasti i povoljnog sadržaja esencijalnih aminokiselina, nezasićenih masnih kiselina ivitamina.
Naime, usprkos svim naučnim istraživanjima vezanim uz konzumaciju mesa, posebno crvenog mesa statistike pokazuju stalno povećanje potražnje za mesom u posljednjim desetljećima. Kina će, uz svoj sadašnji ekonomski rast, do 2031. godine doseći američki prosjek od 125 kg mesa po stanovniku godišnje. Do tada će se potrošnja mesa u Kini utrostručiti u odnosu na danas te će iznositi 180 milijuna tona mesa, što je otprilike 80% trenutne godišnje svjetske proizvodnje. Proizvodnja tolike količine mesa unutar modela održive proizvodnje i očuvanja okoliša predstavljat će ogroman izazov i priliku!