Kako bi se postigao visok nivo zaštite potrošača, subjekt u poslovanju s hranom koji hranu stavlja na tržište dužan je potrošačima pružiti tačne i jasne informacije u vezi s hranom koju konzumiraju, obzirom da je deklaracija hrane jedina objektivna veze između subjekta u poslovanju s hranom i potrošača.
Označavanje hrane podrazumijeva svaku riječ, podatke, robne žigove, zaštićeni naziv, slikovni ili simbolički prikaz koji se odnosi na hranu i koji se nalazi na bilo kojem pakovanju, dokumentu, obavještenju, etiketi, obruču ili privjesnici, a koji prate ili se odnose na tu hranu.
Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonodavnih područja. Razlog tome je što ono obuhvata vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što suzaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane), te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.
Svako označavanje hrane mora biti u skladu sa zakonima i standardima koji se odnose na hranu. Zbog veće važnost trgovine hranom, nacionalne vlasti sve više obraćaju pažnju na usklađivanje nacionalnelegislative sa međunarodnom. Danas se s ciljem informisanja i zaštite interesa potrošača primjenjuju brojni mehanizmi koji doprinose povećanju sigurnosti hrane. Oni uključuju primjenu opsežne zakonske regulative specifične za pojedine kategorije hrane, uvođenje obaveznih i dobrovoljnih sistema osiguranja, učestale kontrole prehrambenih proizvoda, povećanje razumljivosti označavanja hrane.
Zakonska osnova za donošenje pravilnika koji definišu označavanje prethodno zapakovanih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini (BiH) sadržana je u članu 17. stav 2. i članu 72. Zakona o hrani (“Službeni glasnik BiH”, broj 50/04), te članu 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08). Na osnovu nadenog 2008. godine donesen je Pravilnik o općem označavanju ili deklarisanju upakovane hrane (“Službeni glasnik BiH”, broj 87/08), kao i Pravilnik o označavanju hranjivih vrijednosti hrane (“Službeni glasnik BiH”, br. 78/12 i 1/13), koji su stavljeni van snage dana 13.12.2014. godine kada je na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine počeo da se primjenjuje Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani (“Službeni Glasnik BiH”, broj 68/13), sa izuzećem primjene člana 9, stav (1), tačka (l), koja se odnosi na deklaraciju o hranjivoj vrijednosti, a koja se počela primjenjivati od 13.12.2016. godine kao i u zemljama članicama Evropske unije.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se opći principi koji garantuju visok stepen zaštite potrošača u pogledu informacija o hrani, uzimajući u obzir razlike u percepciji potrošača i njihove potrebe za informacijama, ne dovodeći u pitanje zahtjeve označavanja za pojedine vrste hrane koji su utvrđeni posebnim propisima.
Uvođenje savremenog integrisanog sistema sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini započinje usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije, te se pristupilo izradi legislative usklađene sa zakonodavstvom EU, odnosno acquis communautaire s ciljem zaštite zdravlja potrošača i stavljanja proizvođača u ravnopravan položaj u odnosu na proizvođače iz Evropske unije i zemalje okruženja.
U Bosni i Hercegovini je trenutno na snazi određeni broj provedbenih propisa iz oblasti hrane koji su preuzeti na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju saveznih zakona i drugih zakonskih akata SFRJ koji se primjenjuju kao republički zakoni i drugi podzakonski akti („Službeni list RBiH”, broj 2/92).
Subjekat u poslovanju s hranom koji je odgovoran za informacije o hrani je subjekat pod čijim nazivom ili nazivom preduzeća je hrana stavljena na tržište ili, ako taj subjekat nije registrovan u Bosni i Hercegovini, odgovoran je uvoznik u Bosnu i Hercegovinu.
Subjekat u poslovanju s hranom koji je odgovoran za informacije o hrani mora osigurati prisustvo i tačnost informacija o hrani u skladu s Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani br. 68/13 i drugim propisima koji se odnose na određenu kategoriju hrane.
Zapakovana hrana ili pretpakovina difinisana je kao proizvod namijenjen krajnjem potrošaču i subjektima u poslovanju s hranom, a sastoji se od hrane i ambalaže u koju je hrana zapakovana prije nego što je stavljena na tržište, bilo da ambalaža u potpunosti ili samo djelomično zatvara hranu, ali u svakom slučaju na način da sadržaj ne može biti promijenjen bez otvaranja ili vidne promjene ambalaže.
U skladu sa odredbama Pravilnika 68/13 i izuzecima sadržanim u istom, obavezno je navođenje sljedećih informacija na deklaraciji hrane:
- naziv hrane,
- spisak sastojaka,
- svaki sastojak ili pomoćno tehnološko sredstvo u proizvodnji koji može uzrokovati alergijske reakcije ili intolerancije, a koji se koristi u proizvodnji ili preradi hrane i koji je prisutan u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku,
- količina određenog sastojka ili kategorije sastojka,
- neto količina hrane,
- datum minimalnog trajanja ili datum upotrebe (“upotrijebiti do”),
- svi posebni uslovi skladištenja i/ili uslovi upotrebe,
- naziv ili poslovni naziv i adresa subjekta u poslovanju s hranom,
- država porijekla ili mjesto porijekla, uputstva za upotrebu, ako se hrana ne bi mogla jednostavno upotrijebiti bez takvih uputstava,
- kod pića koja sadrže volumenski udio alkohola viši od 1.2 %, oznaka stvarne alkoholne snage po volumenu,
- deklaracija o hranjivim vrijednostima.
Obavezne informacije o hrani koja se stavlja na tržište BiH moraju biti napisane na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Navedeno ne spriječava navođenje podataka na nekoliko jezika. Informacije o hrani pojavljuju se direktno na pakovanju ili na etiketi koja je pričvršćena na pakovanje, tako da budu označene na istaknutom mjestu na način da budu lako vidljive, jasne i čitljive, te neizbrisive. One ne smiju ni na koji način biti skrivene, nejasne, umanjene ili prekrivene drugim pisanim ili slikovnim detaljem, ili drugim materijalom.Kreiranje deklaracija hrane kao dio standardnih operativnih procedura (SOP) treba da bude u skladu sa proizvođačkom specifickacijom i tehnološkim postupkom nastanka svakog proizvoda, zasnovano na ispitivanjima koja su podkrijepljena nacionalnim zakonskim i podzakonskim aktimakoji se odnose na određenu kategoriju hrane.
Deklaracije hrane ne trebaju i ne smiju biti samo prijevod na nacionalni jezik zemlje na čije tržište se proizvod plasira, te odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom koji kreiraju deklaracije hrane treba da bude veće uvažavajući zaštitu interasa i prava potrošača.