Ispravna hrana je 10 puta skuplja od neispravne

Razvijene zemlje se već neko vreme suočavaju sa problemom gojaznosti svog stanovništva. Jedan od mogućih razloga ovog negativnog trenda je značajna cjenovna razlika između ispravne i neispravne hrane.

Razvijene zemlje se već neko vreme suočavaju sa problemom gojaznosti svog stanovništva. Jedan od mogućih razloga ovog negativnog trenda je značajna cjenovna razlika između ispravne i neispravne hrane. Naime, kada se mjeri prosječna cijena po kaloriji, zdrave namirnice su čak 10 puta skuplje od nezdravih! Ali, da li je to dugoročno…

Neupitno je kako je pravilna i uravnotežena prehrana nužna za očuvanje zdravlja. Međutim, mnogima je glavni argument kako je pravilna prehrana skupa i stoga nedostižna. Činjenica da dosada nisu napravljena opsežnija istraživanja koja bi potvrdila teoriju da je „zdrava“ prehrana skuplja, potaknula je grupu znanstvenika sa Zavoda za epidemiologiju s prestižnog Harvard School of Public Health, da se posvete tom problemu.

Rezultati analize pokazali su kako pravilniji način prehrane koji uključuje prehranu bogatu voćem, povrćem, orašastim plodovima je cjenovno skuplji u odnosu na prehranu bogatu npr. suhomesnatim proizvodima i mesnim prerađevinama, rafiniranim žitaricama, konzerviranim, gotovim proizvodima, zaslađenim napicima i slično. U prosjeku će po danu „zdrava“ prehrana koštati oko 3 KM više u odnosu na „nezdravu“ prehranu.

Poznato je kako nepravilna prehrana pridonosi razvoju pretilosti, a posljedično i hroničnih nezaraznih bolesti. Pravilnom prehranom možemo očuvati naše zdravlje, koje nema cijenu, stoga treba pomno razmisliti isplati li se štediti na „zdravijoj“ hrani.

Promišljenom kupovinom i planiranjem prehrane moguće je usmjeriti novac na nutritivno uravnotežene obroke. Npr. jaja, mahunarke, žitarice, neke vrste ribe su cjenovno prihvatljive, a nutritivno bogate namirnice. Situaciju je važno pogledati s više aspekata, te nikako ne bi trebali zaboraviti krajnji cilj, a to je očuvanje zdravlja.